Bombom na „Pink“

Beograd - U noći između subote i nedelje, dvojica mladića sa kacigama, sa motocikla u pokretu bacila su kašikaru na zgradu RTV „Pink“ u Ulici neznanog junaka na Dedinju, a u eksploziji niko nije povređen. Sigurnosne kamere snimile su trenutak bacanja bombe, očekuje se da policija uskoro identifikuje i uhapsi napadače, a najverovatniji motiv bombaškog napada jeste sukob sa obezbeđenjem ove medijske kuće dan ranije.

Petnaestak mi­­­nuta posle po­noći, dvojica mladića sa motocikla u pokretu bacila su kašikaru na glavni ulaz i nastavila vožnju Ulicom neznanog junaka. U eksploziji su potpuno uništena ulazna vrata zgrade RTV „Pink“, ali, na sreću, u trenutku eksplozije niko od radnika nije bio u blizini ulaza. Na samoj zgradi ima rupa od gelera, a oštećen je automobil koji je bio parkiran ispred zgrade i vozilo parkirano preko puta, kod prodavnice „Maksi“.

- Eksplozija je bila snažna, uspaničili smo se i nisam znala šta se dešava. Istrčali smo iz studija, a hol zgrade je bio prekriven srčom - kaže jedna radnica ove medijske kuće.
Ona navodi da je odahnula kada je čula da nema povređenih.
- U zgradi je zabranjeno pušenje, pa mi, pušači, izlazimo napolje. I to u grupama. Ne smem ni da pomislim šta bi bilo da je neka grupa izašla napolje da bi zapalila cigaretu - kaže sagovornica „Blica“.
Inače, na zgradi televizije i na kružnom toku na Bulevaru mira postoji nekoliko kamera koje su zabeležile sam napad i ti snimci bi trebalo da pomognu policiji u istrazi. I zaposleni u televiziji juče su davali izjave i istražuje se da li se možda neko od njih posvađao s nekim ko je rešio da bacanjem bombe osveti.


Kako „Blic“ saznaje, radnici obezbeđenja su se u petak posle podne sukobili sa grupom mladića, pa policija ne odbacuje mogućnost da upravo ta ekipa stoji iza bombaškog napada. Naime, jedan radnik obezbeđenja krenuo je ka obližnjoj radnji. U trenutku kada je prelazio ulicu, pored njega se zaustavio automobil.
- Mladići iz automobila počeli su da viču na njega i da ga psuju jer su smatrali da ih remeti u vožnji. On im je uzvratio psovkom, na šta su oni izašli iz automobila i počeli da ga udaraju. Obezbeđenje „Pinka“, koje je na monitorima videlo da im mladići tuku kolegu, istrčalo je i krenulo na napadače. Bilo je nekog koškanja, a napadači su uspeli da utrče u automobil i odvezu se - kaže sagovornik „Blica“ blizak istrazi i dodaje da iako se pretpostavlja da ta grupa stoji iza bacanja kašikare, policija je istragu usmerila i u drugim pravcima jer se ne odbacuje mogućnost da je motiv napada sasvim drugačiji.

Hitno naći počinioce
Novinarska udruženja osudila su napad na zgradu RTV „Pink“ i pozvala nadležne organa da hitno pronađu i kazne bombaše. U saopštenjima novinarska udruženja upozoravaju da je, bez obzira na to što su motivi napada nepoznati, „u javnosti Srbije letos stvorena klima koja nije naklonjena medijima i novinarima“.
Takođe izražavaju zabrinutost u kakvim će uslovima novinari u budućnosti obavljati svoj posao.

Još jedan u nizu vandalskih napada
- Napad na RTV „Pink“ predstavlja još jedan u nizu vandalskih činova koji su proteklih dana zahvatili Beograd. Verujemo da policija radi svoj posao i da će počinioci biti brzo identifikovani - rekla je juče Tanja Vojtehovski, portparol RTV „Pink“, i naglasila da je najvažnije što nije bilo ljudskih žrtava. Ona je istakla da još nije utvrđeno kolika je počinjena materijalna šteta i da je procena u toku.

Add comment


Security code
Refresh

Shout Box

Latest Message: 3 months ago
  • posrednik : cao svima
  • admin : Zamolio bih spamera da nam se ne igra na sajtu jer ništa sa time neće postići. Hvala. Wink
  • admin : Dobili smo novog administratora. Smile
  • isa015 : hola desde temuco chile
  • zoranlukovic : Al si ga opravio, svaka čast!
  • Metju : ne pustajte uljeze,naka Srbobran dominira!!!
  • Oliver89 : Cao svima......svaka cast admine
  • admin : Trenutno radimo na unapredjenju portala, molimo Vas za strpljenje dok sve ne profunkcioniše.
  • Attila : Da.
  • admin : Da li vam se svidja novi dizajn? Smile

Only registered users are allowed to post

Vremenska prognoza

Slučajni Naslovi

Poznati Srbobranci U pripremi.� Details...

Kulturna dešavanja J A N U A R Muzika naših predaka Festival gudačkih orkestara, najboljih folklornih muzičara Vojvodine i gostiju iz inostranstva koji se tradicionalno održava u Srbobranu u januaru.           F E B R U A R Kobasicijada Tradicionalna manifestacija, održava se poslednjeg vikenda u mesecu februaru u Turiji. Ovo je kulturno-umetnička, gastronomska, privredno-promotivna manifestacija. Jedna je od najvećih manifestacija u Srbiji. Traje tri dana i poseti je na desetine hiljada ljudi iz zemlje i inostranstva. U programu učestvuju brojni tamburaški orkestri, kulturno-umetnička društva, a posebnu atrakciju, pored naj-kobasice, predstavlja takmičenje u brzom jedenju kobasica, takmičenje za naj-čoveka, čija težina ne sme da bude manja od težine predsednika žirija, tj. 120 kg.     M A J Zlatna citra Zlatna citra je takmičenje citraških orkestara i solista osnovnoškolskog uzrasta koji je od pokrajinskog značaja. Cilj manifestacije je približavanje izvorne muzike široj publici.         J U L Petrovdanski dani kulture Tradicionalna manifestacija (kulturno-istorijska, sportsko-rekreativna priredba). Petrovdanski dani traju od 07. do 12. jula i nude kulturne manifestacije u Srbobranu. U petrovdanski program uključeni su tamburaški orkestri, plesne i recitatorske grupe, poznate muzičke grupe, sportisti, gastronomi, zanatlije, konjički sport i svi drugi koji doprinose uspešnoj realizaciji manifestacije. U okviru ove manifestacije održava se i manifestacija "Srbobran Fest".   Žetvene svečanosti Žetvene svečanosti, manifestacija poljoprivrednog i kulturno-istorijskog karaktera koja se takođe održava u mesecu julu. Kao što je poznato stanovništvo ovog kraja je čvrsto vezano za zemlju i obradu zemlje pa je normalno i razumljivo da je i folklor ovog naroda sastavni deo nje. Žetvena svečanost je prastari narodni običaj kod nas kojim se obeležava završetak žetve i prikazivanje starinskog načina žetve kada se pšenica ručno kosila, vezivala u snopove i slagala u krstine. Nekada je žetva bila mukotrpan i tažak rad ali i radostan događaj žeteoca. Na ovoj manifestaciji koja se održava već deset godina dolazi do izražaja tradicija, kultura, običaji i vera naroda ovog prostora. Ova manifestacija je takođe i takmičarskog karaktera koja je ujedno i prilika da žeteoci pokažu svoje znanje i umeće. Kosidba žita počinje žetelačkim doručkom koji sačinjavaju slanina, šunka, krompir, kompoti, štrudle i sve ono što se svakodnevno nalazi na domaćoj trpezi u svakoj vojvođanskoj kući. Celu kosidbu žita prate tradicionalna pesma i igra kuturno-umetničkih društava iz Srbobrana i okoline. Posle završene kosidbe sledi bogat bački ručak na žitnim otkosima uz blagoslov sveštenika.   Kasačke trke Na hipodromu konjičkog kluba "Vranac" iz Srbobrana organizuju se kasačke trke. Ovom višednevnom programu prisustvuje preko 5000 posetilaca iz zemlje i inostranstva. Festival pevačkih grupa Vojvodine - Manifestacija koja se održava u mesecu julu. U želji da se očuva naše bogato narodno stvaralaštvo ovaj festival je samo jedan u nizu muzičkih svečanosti koje verodostojno prikazuju kulturu ovog kraja. Manifestacija je internacionalnog karaktera i na njoj učestvuje oko 20 pevačkih grupa u narodnim nošnjama, koje se nadmeću u izvornom pevanju, bez muzičke pratnje.     A V G U S T Ciganske vatre Manifestacija koja se svakog avgusta održava već deset godina, posvećena je afirmaciji kulture romskog naroda. Etnička je specifičnost da se muzik izuzetno neguje, a ljubav i talenat za muziku jedna je od najvažnijih genetskih karakteristika ove populacije. Svake godine se na ovoj manifestaciji okupi preko 2000 ljudi, poštovalaca romske muzike i kulture.   Srbobranska brazda Privredno-promotivna manifestacija koja se održava svakog avgusta meseca. Tradicionalna manifestacija koja okuplja veliki broj takmičara i gostiju iz cele Vojvodine. U proseku učestvuje oko 30 spretnih orača i predstavlja veliki izazov za vojvođanske paore.       S E P T E M B A R Memorijalni festival Lazara Paroškog - "Tančur" U znak sećanja na prvog učitelja plesa, Dom kulture Srbobran, organizuje ovaj festival. Lazar Paroški je formirao školu plesa u Srbobranu i istu vodio punih 40 godina. Festival obuhvata klasični ples i folklorne igre u kojem učestvuju afirmisane plesne škole i folklorni ansabli iz cele Srbije.   Dani kulturne tradicije Ova manifestacija ima višestruki značaj za srbobransku opštinu. Sa svojim programom čuva kulturnu baštinu opštine Srbobran i to starosedelaca i svih nacionalnih manjina koji žive na ovom prostoru, učeći istovremeno omladinu kako živeti zajedno. Kroz ovu manifestaciju razvija se i kulturni turizam varoši.       O K T O B A R Zonska smotra likovnog stvaralaštva amatera Za opštine Bač, Bačka Palanka, Bački Petrovac, Beočin, Vrbas, Žabalj, Novi Sad, Temerin i Srbobran.           N O V E M B A R Lenkin prsten U želji da se podstakne književno stvaralaštvo u oblasti ljubavne poezije, a u znak sećanja na devojku Lenku Dunđerski, koja je bila inspiracija za najlepšu ljubavnu pesmu napisanu na srpskom jeziku „ Santa Maria della Salute“, Dom kulture i Opština Srbobran svake godine dodeljuje književnu nagradu „Lenkin prsten“. Prvi „Lenkin prsten“ dodeljen je književniku Matiji Bećkoviću.     D E C E M B A R Dečji festival vojvođanske pesme Dečji festival vojvođanske pesme je prvi put organizovan 2005. godine. Takmičarskim karakterom mladom naraštaju daje usmerenje ka očuvanju tradicionalne pesme svih naroda i narodnosti koji žive u Vojvodini. Učesnici su učenici osnovnih škola iz srbobranske opštine i okoline.� Details...

Marketing - Reklamirajte se Roto baner sa strane: 1 mesec - 250 dinara3 meseca - 500 dinara6 meseci - 750 dinara12 meseci - 1000 dinaraFiksni baner sa strane:1 mesec - 500 dinara3 meseca - 1000 dinara6 meseci - 1500 dinara12 meseci - 2000 dinaraFiksni Top baner:1 mesec - 1000 dinara3 meseca - 2000 dinara6 meseci - 3000 dinara12 meseci - 4000 dinara� Details...

--= NFSP =--

O Nadalju Geografski položaj Nadalj (mađ. Nádalja) je selo koje se nalazi u opštini Srbobran u Južnobačkom okrugu. Nalazi se 12 km jugoistočno od Srbobrana, a naselje je izgrađeno na lesnoj terasi i ima nadmorsku visinu 80 m. Na 2,5 kilometra istočno od centra sela prolazi regionalni put Novi Sad - Bečej, a zapadno, na udaljenosti od 9,5 kilometra je međunarodni put Beč - Istambul. Ova dva puta su preko Nadalja, Turije i Srbobrana povezana lokalnim putem. Severozapadni deo nadaljskog atara preseca pruga Sombor - Bečej, koja je od sela udaljena 3,6 km. Kanal Dunav-Tisa-Dunav obeležava severnu granicu nadaljskog atara, a udaljenost od sela je 1,7 km.   Istorijske karakteristike Na zemljištu gde se nalazi današnje selo i atar Nadalj, pre osnivanja je postojala istoimena pustara koja je pripadala Šajkaškom bataljonu, delu Vojne granice. Selo je osnovano 1800-1801, a većina prvih Nadaljčana se doselila iz sela Čeb, pošto je državna komora prodala selo mađarskom veleposedniku Marfiju. Od osnivanja do 1809, Nadalj i Čurug su sačinjavali jednu četu Šajkaškog bataljona, a od januara 1809, Nadalj je odvojen od Čuruga i spojen sa Gospođincima u jednu četu. Seljaci u Vojnoj granici su bili oslobođeni feudalnih obaveza, ali su zauzvrat morali da ratuju za račun Austrije. U austrijskim ratovim protiv Napoleona učestvovali su i šajkaši iz Nadalja. 1816. selo je zadesila velika poplava. Od tada pa do revolucije 1848/49, selo je napredovalo, naročito u pogledu stočarstva.U revoluciji 1848/49 i ratu protiv mađarskih revolucionara, Nadalj je zauzimao strateški važan položaj kao deo odbrambenog sistema „Srbobran“, pošto se nalazio između Sentomaša i Feldvara. Šajkaši iz Nadalja su učestvovali u bitkama za Sentomaš (13/14. jun, avgust, 21. septembar 1848) Međutim, nakon četvrte bitke kod Sentomaša (3. aprila 1849), mađarska vojska je ušla u selo i spalila ga.Nakon završetka revolucije, Nadalj i Šajkaški bataljon su uključeni u sastav Vojvodstva Srbije i Tamiškog Banata, ali su ostali pod posebnom vojnom upravom. Poraz Austrije u ratu protiv Italije i Francuske (1859) je doveo do zbacivanja Bahovog apsolutizma, a decembra 1860. i do ukidanja Vojvodstva Srbije i Tamiškog Banata. Teritorija Vojvodine je došla pod županijsku upravu, ali je Vojna granica i dalje ostala pod vojnom upravom. Austrougarskom nagodbom iz 1867. dotadašnja jedinstvena Austrija je podeljena na Austriju i Ugarsku, a teritorija današnje Vojvodine se nalazila u sastavu Ugarske. Naredbom Franje Josifa od 9. juna 1872. ukinut je Šajkaški bataljon, a zakonom iz 1873. je uključen u sastav Bačko-bodroške županije. Teritorija razvojačenog bataljona je podeljena na žabaljski i titelski srez, a Nadalj je pripao žabaljskom srezu. Ovakvo stanje je ostalo do kraja Prvog svetskog rata 1918. U ovom periodu je vršen pokušaj mađarizacije sa ciljem stvaranja homogenije Ugarske. Na Velikoj narodnoj skupštini Vojvodine održanoj u Novom Sadu 25. novembar 1918. donesena je odluka da se Bačka, Banat i Baranja priključe novoj državi Srba, Hrvata i Slovenaca. U novoj jugoslovenskoj državi je 1919. počela da se vrši agrarna reforma. Siromašnim seljacima je u početku deljena zemlja u posedu nadaljske političke opštine, kao i sa poseda porodice Ane Fernbah iz Temerina, koja je dugo ometala sprovođenje reforme. Siromašnim seljacima mađarske i nemačke narodnosti nije bilo omogućeno da dobiju zemlju. Istovremeno su nadaljski dobrovoljci sa Solunskog i Dobrudžanskog fronta dobili zemlju sa poseda Srpske pravoslavne crkvene opštine (koja nije bila predmet agrarne reforme), uz prećutnu saglasnost crkvene opštine. Međutim, 1920, nakon učvršćivanja vlasti u novoj državi i jenjavanja pobedničkog raspoloženja, Srpska pravoslavna crkvena opština je preduzela sve mere da ukloni dobrovoljce sa svoje zemlje i došla je u otvoreni sukob sa njima. Ova j spor je rešen sudskim putem u korist crkvene opštine tek 1922. Na osnovu raspoložive dokumentacije, stiče se utisak da su do 1921. svi zainteresovani dobili zemlju, pa je Županijski agrarni ured u Novom Sadu dodelio seljacima iz Taraša, sa druge strane Tise, oko 647 kj nadaljske ritske zemlje. 3. septembra 1920. je doneta Uredba o izdavanju zemljišta velikih poseda u četvorogodišnji zakup, kojom je reforma produžena za još četiri godine. Ova odluke je loše delovala i na zemljoposednike i na agrarne interesante, jer njome nije rešeno ko je pravni vlasnik oduzete i razdeljene zemlje. Pritisnuti tim problemom, nadaljski seljaci nisu imali interesa da intezivno obrađuju zemlju, što je uslovilo niske prinose. 1925 je ozakonjen dobrovoljni otkup veleposedničke zemlje, koji je podrazumevao slobodnu nagodbu između vlasnika oduzete zemlje i onoga koji ju je obrađivao. Nove pravne okolonosti su više odgovarale veleposednicima, pa je i u Nadalju zakup produžavan iz godine u godinu. Dobrovoljni otkup nije bio u potpunosti okončan do propasti Kraljevine Jugoslavije, no bez obzira na to, seljaci su je nesmetano obrađivali, a vlasničko pravo su dobili posle 1945, odnosno agrarnim zakonima socijalističke Jugoslavije.Vojska Hortijeve Mađarske je tokom Aprilskog rata ušla u Nadalj 13. aprila 1941. Kako je Mađarska smatrala Bačku svojim integralnim delom, vojne vlasti su vršile mobilizaciju seoskih mladića u vojne i radničke jedinice, koje su kasnije upućivane na frontove. Tokom rata, u selu se nalazilo nekoliko partizanskih baza i skloništa. Nadalj je oslobodila III četa II šajkaškog odreda 22. oktobra 1944. Desetak dana po oslobođenju mesta u Nadalj su stigli pripadnici Crvene armije, a na livadi izvan sela je bio aerodrom 165. i 166. lovačkog puka iz sastava vazdušnik snaga pod komandom generala Andreja Vitruka. Početkom 1945. sa aerodroma pored Nadalja ratne zadatske su izvršavali 422. jurišni i 112. lovački puk. Ukupno je u Drugom Svetskom ratu poginulo 74 meštana. Demografija Selo ima većinsko srpsko stanovništvo, a broj stanovnika prema popisu iz 2002 je bio 2.202. U naselju Nadalj živi 1702 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,1 godina (39,3 kod muškaraca i 40,8 kod žena). U naselju ima 765 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,88. Glavno zanimanje stanovništva je poljoprivreda.     Poznati Nadaljčani Stevan Surdučki - komandant Šajkaškog bataljona za vreme Revolucije 1848/49.Momčilo Tapavica - prvi Srbin koji je učestvovao na Olimpijskim igrama i osvajač trećeg mesta u tenisu.    � Details...

Korisni linkovi

English German Italian Japanese Russian Spanish Serbian Hungarian

Kursna lista

Baner

Brojač poseta

mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterDanas62
mod_vvisit_counterJuče73
mod_vvisit_counterOve nedelje225
mod_vvisit_counterProšle nedelje381
mod_vvisit_counterOvog meseca542
mod_vvisit_counterProšlog meseca1654
mod_vvisit_counterUkupno22087

Trenutno na mreži: 6
Vaša IP: 38.107.191.111
,
Sada je: 2010-03-10 21:23

Page Rank