Kulturna dešavanja

J A N U A R

centar_centar

Muzika naših predaka

Festival gudačkih orkestara, najboljih folklornih muzičara Vojvodine i gostiju iz inostranstva koji se tradicionalno održava u Srbobranu u januaru.

 

 

 

 

 

F E B R U A R

kobasicijada 1

Kobasicijada

Tradicionalna manifestacija, održava se poslednjeg vikenda u mesecu februaru u Turiji. Ovo je kulturno-umetnička, gastronomska, privredno-promotivna manifestacija. Jedna je od najvećih manifestacija u Srbiji. Traje tri dana i poseti je na desetine hiljada ljudi iz zemlje i inostranstva. U programu učestvuju brojni tamburaški orkestri, kulturno-umetnička društva, a posebnu atrakciju, pored naj-kobasice, predstavlja takmičenje u brzom jedenju kobasica, takmičenje za naj-čoveka, čija težina ne sme da bude manja od težine predsednika žirija, tj. 120 kg.

 

 

M A J

kola_kolaZlatna citra

Zlatna citra je takmičenje citraških orkestara i solista osnovnoškolskog uzrasta koji je od pokrajinskog značaja. Cilj manifestacije je približavanje izvorne muzike široj publici.

 

 

 

 

J U L

picture22Petrovdanski dani kulture

Tradicionalna manifestacija (kulturno-istorijska, sportsko-rekreativna priredba). Petrovdanski dani traju od 07. do 12. jula i nude kulturne manifestacije u Srbobranu. U petrovdanski program uključeni su tamburaški orkestri, plesne i recitatorske grupe, poznate muzičke grupe, sportisti, gastronomi, zanatlije, konjički sport i svi drugi koji doprinose uspešnoj realizaciji manifestacije. U okviru ove manifestacije održava se i manifestacija "Srbobran Fest".

 

picture25Žetvene svečanosti

Žetvene svečanosti, manifestacija poljoprivrednog i kulturno-istorijskog karaktera koja se takođe održava u mesecu julu. Kao što je poznato stanovništvo ovog kraja je čvrsto vezano za zemlju i obradu zemlje pa je normalno i razumljivo da je i folklor ovog naroda sastavni deo nje. Žetvena svečanost je prastari narodni običaj kod nas kojim se obeležava završetak žetve i prikazivanje starinskog načina žetve kada se pšenica ručno kosila, vezivala u snopove i slagala u krstine. Nekada je žetva bila mukotrpan i tažak rad ali i radostan događaj žeteoca. Na ovoj manifestaciji koja se održava već deset godina dolazi do izražaja tradicija, kultura, običaji i vera naroda ovog prostora. Ova manifestacija je takođe i takmičarskog karaktera koja je ujedno i prilika da žeteoci pokažu svoje znanje i umeće. Kosidba žita počinje žetelačkim doručkom koji sačinjavaju slanina, šunka, krompir, kompoti, štrudle i sve ono što se svakodnevno nalazi na domaćoj trpezi u svakoj vojvođanskoj kući. Celu kosidbu žita prate tradicionalna pesma i igra kuturno-umetničkih društava iz Srbobrana i okoline. Posle završene kosidbe sledi bogat bački ručak na žitnim otkosima uz blagoslov sveštenika.

 

petrovdanska trkaKasačke trke

Na hipodromu konjičkog kluba "Vranac" iz Srbobrana organizuju se kasačke trke. Ovom višednevnom programu prisustvuje preko 5000 posetilaca iz zemlje i inostranstva.

Festival pevačkih grupa Vojvodine - Manifestacija koja se održava u mesecu julu. U želji da se očuva naše bogato narodno stvaralaštvo ovaj festival je samo jedan u nizu muzičkih svečanosti koje verodostojno prikazuju kulturu ovog kraja. Manifestacija je internacionalnog karaktera i na njoj učestvuje oko 20 pevačkih grupa u narodnim nošnjama, koje se nadmeću u izvornom pevanju, bez muzičke pratnje.

 

 

A V G U S T

ciganske vatre 2Ciganske vatre

Manifestacija koja se svakog avgusta održava već deset godina, posvećena je afirmaciji kulture romskog naroda. Etnička je specifičnost da se muzik izuzetno neguje, a ljubav i talenat za muziku jedna je od najvažnijih genetskih karakteristika ove populacije. Svake godine se na ovoj manifestaciji okupi preko 2000 ljudi, poštovalaca romske muzike i kulture.

 

picture1Srbobranska brazda

Privredno-promotivna manifestacija koja se održava svakog avgusta meseca. Tradicionalna manifestacija koja okuplja veliki broj takmičara i gostiju iz cele Vojvodine. U proseku učestvuje oko 30 spretnih orača i predstavlja veliki izazov za vojvođanske paore.

 

 

 

S E P T E M B A R

picture12Memorijalni festival Lazara Paroškog - "Tančur"

U znak sećanja na prvog učitelja plesa, Dom kulture Srbobran, organizuje ovaj festival. Lazar Paroški je formirao školu plesa u Srbobranu i istu vodio punih 40 godina. Festival obuhvata klasični ples i folklorne igre u kojem učestvuju afirmisane plesne škole i folklorni ansabli iz cele Srbije.

 

picture9Dani kulturne tradicije

Ova manifestacija ima višestruki značaj za srbobransku opštinu. Sa svojim programom čuva kulturnu baštinu opštine Srbobran i to starosedelaca i svih nacionalnih manjina koji žive na ovom prostoru, učeći istovremeno omladinu kako živeti zajedno. Kroz ovu manifestaciju razvija se i kulturni turizam varoši.

 

 

 

O K T O B A R

zuti_bunar_zuti-bunarZonska smotra likovnog stvaralaštva amatera

Za opštine Bač, Bačka Palanka, Bački Petrovac, Beočin, Vrbas, Žabalj, Novi Sad, Temerin i Srbobran.

 

 

 

 

 

N O V E M B A R

lenkin_prsten1Lenkin prsten

U želji da se podstakne književno stvaralaštvo u oblasti ljubavne poezije, a u znak sećanja na devojku Lenku Dunđerski, koja je bila inspiracija za najlepšu ljubavnu pesmu napisanu na srpskom jeziku „ Santa Maria della Salute“, Dom kulture i Opština Srbobran svake godine dodeljuje književnu nagradu „Lenkin prsten“. Prvi „Lenkin prsten“ dodeljen je književniku Matiji Bećkoviću.

 

 

D E C E M B A R

turija_festival1Dečji festival vojvođanske pesme

Dečji festival vojvođanske pesme je prvi put organizovan 2005. godine. Takmičarskim karakterom mladom naraštaju daje usmerenje ka očuvanju tradicionalne pesme svih naroda i narodnosti koji žive u Vojvodini. Učesnici su učenici osnovnih škola iz srbobranske opštine i okoline.

Shout Box

Latest Message: 3 months ago
  • posrednik : cao svima
  • admin : Zamolio bih spamera da nam se ne igra na sajtu jer ništa sa time neće postići. Hvala. Wink
  • admin : Dobili smo novog administratora. Smile
  • isa015 : hola desde temuco chile
  • zoranlukovic : Al si ga opravio, svaka čast!
  • Metju : ne pustajte uljeze,naka Srbobran dominira!!!
  • Oliver89 : Cao svima......svaka cast admine
  • admin : Trenutno radimo na unapredjenju portala, molimo Vas za strpljenje dok sve ne profunkcioniše.
  • Attila : Da.
  • admin : Da li vam se svidja novi dizajn? Smile

Only registered users are allowed to post

Vremenska prognoza

Slučajni Naslovi

Gde svratiti? Srbobran ima bogatu kulturnu i istorijsku prošlost, koja je za sobom ostavila arheološke, umetničke i spomeničke vrednosti. Najznačajnije građevine su: Hram svetog Bogojavljenja u Srbobranu, Srpska čitaonica - biblioteka u Srbobranu, Crkva Dunđerskih na srpskom pravoslavnom groblju u Srbobranu, Rimokatolička crkva u Srbobranu, Srpska pravoslavna crkva u Turiji, Srpska pravoslavna crkva u Nadalju, Kuća porodice Dunđerski, "Žuti bunar" u Srbobranu, Gimnazija u Srbobranu, Centar za sport i turizam.   Hram svetog Bogojavljenja u Srbobranu U drugoj polovini XVIII veka stanovništvo Srbobrana ostvaruje snažan nacionalni, kulturni i privredni procvat. To je srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini pružilo uslove za izgradnju novog hrama. Nakon obimnih priprema, izgradnja je počela 1787. godine. Zbog velikih radova i teškoća koje su pratile izgradnju velelepnog hrama, ona je s prekidima trajala dve decenije. Crkva je izgrađena na nešto uzvišenijem delu naselja gde se ranije nalazilo groblje. Srpska pravoslavna crkva u Srbobranu spada među najveće i najlepše pravoslavne hramove u našoj zemlji. Izuzetno je arhitektonsko rešenje, a njoj su slični hramovi u Pančevu, Temišvaru i Budimu. Smatra se da zvonici dva tornja, predstavljaju srpski narod sa obe strane Save i Dunava, a velika lađa njegovo ujedinjenje i veličinu. Zaštitnici crkve su apostoli sveti Petar i Pavle, a posvećena je Bogojavljenju. Na dan osvećenja crkve, od strane episkopa bačkog Gedeona Petrovića, kršten je u Srbobranu i Gedeon Dunđerski, rodonačelnik veleposedničke porodice Dunđerskih, najpoznatijih Srba tadašnje Austro-Ugarske carevine. Jedan od najvećih srpskih ikonoslikara XIX veka, Novak Radonjić, rodom iz Mola, naslikao je ikonostas crkve svetog Bogojavljenja od 36 ikona, kao i zidnu sliku Svete Trojice sa četiri Jevanđelista na svodu iznad soleje. Drvorez u srpskoj pravoslavnoj crkvi svetog Bogojavljenja izgradio je od 1859. do 1863. godine Georgije Dević, jedan od najboljih drvorezbara tog vremena.   Srpska čitaonica - biblioteka u Srbobranu Prva srpska čitaonica - biblioteka, u tadašnjem Sentomašu, osnovana je 1869. godine odlukom SPC, u prostorijama parohijskog zdanja. Do 1888. godine posedovala je 873 knjige i časopise većinom na srpskom jeziku, a nešto malo na nemačkom, mađarskom i ruskom. U svom fondu čitaonica poseduje i  Letopis Matice Srpske 1826. do 1887, Glasnik; građa za noviju srpsku istoriju, Glasnik srpskog učenog društva, i dr. Istovremeno je bila osnovana i čitaonica koja je bila pretplaćena na razne novine i časopise iz tog vremena. Imovina je dosta sačuvana, te se smatra za jedno od najstarijih kulturnih zdanja u Srbobranu. Danas je to Narodna biblioteka Srbobran, koja je smeštena u predivnoj kući porodice Gavanski, sagrađenoj 1901.godine. Narodna biblioteka ima i svoje ogranke u naseljenim mestima Turija i Nadalj. Književni fond biblioteke danas broji blizu 44 000 naslova na srpskom i mađarskom jeziku, kao i bogatu zavičajnu zbirku. Pored svoje osnovne delatnosti, u Narodnoj biblioteci se organizuju brojni kulturni sadržaji u vidu književnih večeri, tematskih predavanja, tribina, likovnih izložbi...   Crkva Dunđerskih na srpskom pravoslavnom groblju u Srbobranu Uz glavnu aleju na pravoslavnom groblju, sa desne strane, nalazi se crkva s jednim tornjem, koju je u slavu svog oca Gedeona (Gece) podigao Lazar Dunđerski. Drugi sin Gedeona, Novak, proslavljeni junak u odbrani Srbobrana, u sanima bude, 1948-1949. godine, umro je veoma mlad ostavivši sinove Milana i Stevana. Stevan je sagradio mauzolej na srbobranskom groblju, a njegov stric Lazar je kasnije, pored, sagradio kapelu-crkvu. To je najvredniji kulturno-istorijski spomenik na srbobranskom groblju. Ikonostas crkve je dobro očuvan, a 1885.godine oslikao ga je znameniti srpski slikar Stevan Todorović. U kripti crkve, između ostalih članova porodice Dunđerski, sahranjena je i Lenka, velika ljubav književnika Laze Kostića.         Rimokatolička crkva u Srbobranu Rimokatolička crkva "Uzvišenja svetog Krsta" u Srbobranu, izgrađena je na mestu stare crkve od naboja, a završena 1815. godine. Za vreme sukoba Srba i Mađara, u vreme Velike mađarske bune, crkva je izgorela. Potpuno je obnovljena tek 1886. godine. Današnji oblik dobila je 1902. godine kada je dograđen novi toranj. Iste godine izgrađene su izuzetno vredne orgulje koje su i danas u funkciji. Godine 1968. crkva je preuređena po propisima II Vatikanskog sabora. Najveće kulturno-istorijske vrednosti predstavljaju dve slike, Sveti Toma i Svi Sveti, ulja na platnu, značajnog mađarskog slikara Tan Mora, iz 1868. godine. 1952. godine akademski slikar Ružička Pal izradio je četiri plafonske slike, koje i danas krase veliki brod crkve.   Srpska pravoslavna crkva u Turiji Ova pravoslavna crkva je izgrađena 1750. godine. Godine 1849. crkvu je spalila mađarska vojska, u vreme Velike mađarske bune, u međusobnom sukobu Austrijanaca i Mađara. Srbi su se tada priklonili Austrijancima. Obnovljena je, dograđena i produžena, u periodu od 1851. do 1858. godine. Novosadski akademski slikar, Jovan Klajić, naslikao je ikonostas. Umro je 1883. godine, a sahranjen je u Turiji. Izgubljeni su svi podaci o značajnim ktitorima i graditeljima ove svetinje.     Srpska pravoslavna crkva u Nadalju Srpska pravoslavna crkva u Nadalju građena je od 1811. do 1813. godine. Prema Veljku Petroviću, ikonostas crkve, koji je uradio Jeftimije Popović, nažalost je izgoreo 1849. godine. Crkva je obnavljana sve do 1906. a potpuno završena tek 1926. godine. Za vreme radova služba je vršena u Svetosavskom domu koji je podignut 1913. godine i služio je u prosvetne svrhe, a u njemu je bila smeštena i čitaonica, osnovana 1917. godine.  Nacrt plana ikonostasa uradio je ban Daka Popović, naslikao ga je akademski slikar iz Nadalja, Jovan Kešanski, a duborez na ikonostasu je delo ruskog emigranta, Alekseja Redkina.       Kuća porodice Dunđerski Dunđerski su bili najbogatija srpska porodica, ali poznati i kao dobrotvori i rodoljubi. U jednoj od njihovih kuća u Srbobranu, 1919. godine boravio je i Aleksandar I Karađorđević, prilikom svoje prve posete Vojvodini posle ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca. U velikoj, lepo uređenoj kući Dunđerskih u Srbobranu, danas je Lovačko društvo i elegantni kafe-klub jednog od potomaka. Čuvena nežna lepotica, Lenka Dunđerski, bila je nesrećna ljubav pesnika Laze Kostića, koji je onda "namenio" Nikoli Tesli - da se spoje pamet i lepota. Do braka nikad nije došlo.     "Žuti bunar" u Srbobranu Srbobran ima i svoju malu banju, obnovljen bunar termalne sumporovite vode, koji meštani zovu "Žuti bunar".             Gimnazija u Srbobranu Razvitak školstva u Srbobranu, tadašnjem Sentomašu, može se pratiti od početka XVIII veka. Od 1703. godine u Sentomašu postoji Srpska veroispovedna škola, koja je te godine imala jedno odeljenje i jednog učitelja. Po završetku Prvog Svetskog rata, 1919. godine u Srbobranu se, po odobrenju Ministarstva prosvete Kraljevine SHS, otvorila Velika srpska gimnazija. Školske 1923/24. godine, Velika srpska gimnazija je dala svoju prvu generaciju maturanata. Ali, 1929. godine, zbog štrajka učenika VII razreda, Ministarstvo prosvete ukida, najpre više, a potom i niže razrede Velike srpske gimnazije u Srbobranu. Tako Srbobran, posle deset godina, prvi put ostaje bez svoje gimnazije. 1962. godine, kada je od ukidanja Velike srpske gimnazije prošlo 33 godine, u Srbobranu se ponovo otvara gimnazija koja će nositi ime Svetozara Miletića. 8. juna 1965. godine veliki ruski naučnik Šahmajev, ekspert za proučavanje nastave fizike pri Unesku, član Sovjetske akademije nauka, posetio je Gimnaziju Svetozar Miletić. U znak sećanja, Šahmajev se potpisao u Letopisu škole. Školske 1965/66. godine maturirala je prva generacija obnovljene gimnazije. Danas se u gimnaziji nastava odvija samo u prepodnevnoj smeni. To je velika prednost, jer učenicima ostaje mnogo više slobodnog vremena za druge aktivnosti. Učenici se upisuju na opšti smer, a u planu je da se od ove školske godine uvede računarski smer, više kao ogled, koji će biti eksperimentalnog tipa. Škola je mala i svi se međusobno poznaju, tako da je ostvaren jedan prisniji kontakt između učenika i profesora.     Centar za sport i turizam Centar za sport i turizam se nalazi u samom centru Srbobrana. Sportska hala sa otvorenim terenima i igralištima je dom velikog broja sportskih klubova, a redovno je koriste i školska deca u okviru nastave i rekreativci. Sportska hala u Srbobranu je višenamenskog tipa, u čiji sastav ulazi: mala sala, velika sala, teretana, kuglana, šah sala i restoran. Centar je organizator velikog broja sportskih manifestacija, a u letnjem periodu i sportskih kampova i kondicionih priprema klubova. Svi kapaciteti su otvoreni i na raspolaganju, pod izuzetno povoljnim uslovima. Odmaralište "Srbobran" u Sutomoru posluje u sastavu "Centra za sport i turizam" Opštine Srbobran. Moderno trospratno zdanje odmarališta smešteno je u centru Sutomora, uz samu morsku obalu i jednu od najvećih plaža u ovom delu Jadrana, koja gleda na otvoreno, biserno čisto more. Centar za sport i turizam koji, između ostalog, ima i zadatak da razvija etno-turizam (salaški), odnosno da stare autohtone salaše ponudi kao turističku atrakciju, naročito inostranim turistima, s obzirom na to da je ovaj vid turizma u Evropi postao vrlo značajan segment turističke ponude. Takođe, razvoj manifestacionog turizma zauzima važno mesto u promociji opštine Srbobran kao turističke destinacije, pre svega zbog nadaleko čuvene Kobasicijade u Turiji, Žetelačkih svečanosti, Srbobranske brazde, Festivala pevačkih grupa Vojvodine, itd. � Details...

Srbobranski pijac U pripremi.� Details...

Nadalj Na Dlanu U pripremi.� Details...

--= NFSP =--

Noćni život U pripremi.� Details...

Korisni linkovi

English German Italian Japanese Russian Spanish Serbian Hungarian

Kursna lista

Baner

Brojač poseta

mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterDanas9
mod_vvisit_counterJuče49
mod_vvisit_counterOve nedelje289
mod_vvisit_counterProšle nedelje381
mod_vvisit_counterOvog meseca606
mod_vvisit_counterProšlog meseca1654
mod_vvisit_counterUkupno22151

Trenutno na mreži: 5
Vaša IP: 38.107.191.111
,
Sada je: 2010-03-12 02:17

Page Rank