Dnevni

Shout Box

Latest Message: 3 months ago
  • posrednik : cao svima
  • admin : Zamolio bih spamera da nam se ne igra na sajtu jer ništa sa time neće postići. Hvala. Wink
  • admin : Dobili smo novog administratora. Smile
  • isa015 : hola desde temuco chile
  • zoranlukovic : Al si ga opravio, svaka čast!
  • Metju : ne pustajte uljeze,naka Srbobran dominira!!!
  • Oliver89 : Cao svima......svaka cast admine
  • admin : Trenutno radimo na unapredjenju portala, molimo Vas za strpljenje dok sve ne profunkcioniše.
  • Attila : Da.
  • admin : Da li vam se svidja novi dizajn? Smile

Only registered users are allowed to post

Slučajni Naslovi

Srbobran Na Dlanu Sajt je u pripremi! Sajt je u izradi. Ne garantujemo bezbednost na istom do zvaničnog otvaranja. Pregledate sajt na sopstvenu odgovornost! Neke komponente možda neće raditi ispravno dok se izrada ne privede kraju. � Details...

O Srbobranu Geografski položajOpština Srbobran se nalazi u Vojvodini i zauzima središnji deo Backe na površini od 284 kvadratna kilometra. Opštinu cine 3 naselja: Srbobran, Turija i Nadalj. Srbobran kao grad, najvece je i najbrojnije naselje istoimene opštine. Turija i Nadalj su seoska naselja. Vecim delom grad leži na levoj, a manjim na desnoj obali Velikog backog kanala. Sa severa i istoka opasan je meandrom recice Krivaje koja se nešto istocnije od Srbobrana uliva u Veliki backi kanal. Geografski položaj Srbobrana je veoma povoljan. Sem vodenog puta Velikim backim kanalom kojim je preko Dunava i Tise povezan sa svetskim vodenim putevima, kroz njega prolaze i dva veoma znacajna suvozemna puta koja se ukrštaju u samom centru grada. Meridijanskog pravca je Internacionalni put koji povezuje jug sa severom naše zemlje, odnosno srednju i južnu Evropu. Uporednickog pravca je put koji povezuje Podunavlje sa Potisjem. Isti, uporednicki pravac, pokraj južne ivice naselja ima i železnicka pruga Sombor-Becej. Ovako povoljan geografski položaj i blizina glavnog grada Vojvodine Novog Sada, uticala su da se Srbobran razvije u jedno od vecih naselja u Vojvodini.PRIRODNE ODLIKE OPŠTINE SRBOBRAN Prirodne uslove u opštini Srbobran cine plodno zemljište više lesne zaravni i niže lesne terase, umerena kontinentalna klima i obilje voda. Ovi uslovi predstavljaju izuzetno povoljne geografske odlike, kako za ljudske aktivnosti, tako i za njihovo stanište. Najvece prirodno bogatstvo opštine Srbobran je izuzetno kvalitetno poljoprivredno zemljište. To zemljište po pedološkom sastavu cine cernozemi i livadske crnice na lesnoj podlozi. Od podzemnih voda, najveci znacaj imaju termalne vode sa povoljnom temperaturom, ali se one za sada nedovoljno koriste. Površinske vode se uglavnom koriste za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, a Veliki backi kanal i za saobracaj. U površinske vode se ubrajaju: recica Krivaja, Veliki Backi kanal (u sastavu hidro sistema Dunav-Tisa-Dunav) i bare medju kojima je najpoznatija Beljanska. Teritorija opštine Srbobran je siromašna mineralnim sirovinama. Pronadjene su izvesne kolicine nafte i znatnije kolicine gasa koji se eksploatiše. Od nemetalnih sirovina, tradicionalno se koristi ciglarska glina.IME NASELJA Sva tri naselja u opštini su imala burnu istoriju. Uz to, grad Srbobran nije uvek imao današnje ime. Do 1904 Srbobran je nosio sledece nazive:* St. Tamas * Szt. Tamas * Sent Tomas * Szent Tomas * Sentomaš * Szenttamas * Bacs. Szent Tamas * Bac. Senttamas Prema pisanim izvorima na madjarskom jeziku, u povelji o dodeljivanju plemstva iz 1751. godine, za doprinos pobedi nad Turcima u bici kod Sente, uz prezime Nikolic stavljeno je i Srbogradski, što znaci da se ondašnji Sentomaš nazivao i Srbograd i bio preteca današnjem imenu Srbobran. Od 1904. do 1918 godine, Srbobran je nazivan Sentomaš, što prevedeno na srpski jezik znaci Sveti Toma. Naziv Sentomaš, Srbobran je imao i za vreme cetvorogodišnje madjarske fašisticke okupacije od 1941. do 1944. godine. Od 1918. godine, Srbobran nosi svoje današnje ime, dobijeno po šancu koji je 1848. godine gradjen za odbranu naselja kod današnje Srbobranske ulice. U pomenutom šancu nalazili su se Srbijanci, pa je zbog toga šanac nazvan "srbijanski", a potom i "Srbobran". Po tom šancu, naselje je dobilo današnje ime Srbobran. Pojedini delovi Srbobrana nazivaju se i sada starim imenima: Uncic, Kac, Tuk, Begluk, Staro vašarište, Dodinci i Jankovci. Turija je svoje ime dobila po recici Turiji, desnoj pritoci reke Drine, odakle su došli prvi stanovnici Turije. Nadalj za poreklo svoga imena ima više verzija. Najverovatnija je ona da je Nadalj svoje ime dobio po pustari koju su naseljivali kmetovi. Profesor Dr. Radoslav J. Subic Profesor Dr. Radoslav J. Subic rodjen je 19. jula 1926. godine u Srbobranu. Kao univerzitetski profesor, autor je šezdesetak naucnih i strucnih radova i knjiga iz oblasti geografije i pedagogije. Uz naucno istraživacki rad, napisao je i nekoliko knjiga o svom zavicaju. Važnije su: * "Opština Srbobran"-geografska monografija * "Opština Srbobran u prošlosti i sadašnjosti" - istorijsko geografska monografija * "Etnografsko-demografski prikaz stanovništva u opštini Srbobran" - monografija stanovništva * "Srpska Pravoslavna crkva u Srbobranu" i druge.� Details...

Red vožnje Za Novi Sad Nadalj 05:00 05:50 06:40 11:15 12:00 12:40 13:30 16:30 17:55 Turija 05:07 05:57 06:47 11:22 12:07 12:47 13:37 16:37 18:02 Srbobran 05:20 06:10 07:00 11:35 12:20 13:00 13:55 16:50 18:15 Iz Novog Sada 06:30 07:15 09:00 12:45 13:35 14:30 15:15 18:50 19:50 � Details...

--= NFSP =--

Kulturna dešavanja J A N U A R Muzika naših predaka Festival gudačkih orkestara, najboljih folklornih muzičara Vojvodine i gostiju iz inostranstva koji se tradicionalno održava u Srbobranu u januaru.           F E B R U A R Kobasicijada Tradicionalna manifestacija, održava se poslednjeg vikenda u mesecu februaru u Turiji. Ovo je kulturno-umetnička, gastronomska, privredno-promotivna manifestacija. Jedna je od najvećih manifestacija u Srbiji. Traje tri dana i poseti je na desetine hiljada ljudi iz zemlje i inostranstva. U programu učestvuju brojni tamburaški orkestri, kulturno-umetnička društva, a posebnu atrakciju, pored naj-kobasice, predstavlja takmičenje u brzom jedenju kobasica, takmičenje za naj-čoveka, čija težina ne sme da bude manja od težine predsednika žirija, tj. 120 kg.     M A J Zlatna citra Zlatna citra je takmičenje citraških orkestara i solista osnovnoškolskog uzrasta koji je od pokrajinskog značaja. Cilj manifestacije je približavanje izvorne muzike široj publici.         J U L Petrovdanski dani kulture Tradicionalna manifestacija (kulturno-istorijska, sportsko-rekreativna priredba). Petrovdanski dani traju od 07. do 12. jula i nude kulturne manifestacije u Srbobranu. U petrovdanski program uključeni su tamburaški orkestri, plesne i recitatorske grupe, poznate muzičke grupe, sportisti, gastronomi, zanatlije, konjički sport i svi drugi koji doprinose uspešnoj realizaciji manifestacije. U okviru ove manifestacije održava se i manifestacija "Srbobran Fest".   Žetvene svečanosti Žetvene svečanosti, manifestacija poljoprivrednog i kulturno-istorijskog karaktera koja se takođe održava u mesecu julu. Kao što je poznato stanovništvo ovog kraja je čvrsto vezano za zemlju i obradu zemlje pa je normalno i razumljivo da je i folklor ovog naroda sastavni deo nje. Žetvena svečanost je prastari narodni običaj kod nas kojim se obeležava završetak žetve i prikazivanje starinskog načina žetve kada se pšenica ručno kosila, vezivala u snopove i slagala u krstine. Nekada je žetva bila mukotrpan i tažak rad ali i radostan događaj žeteoca. Na ovoj manifestaciji koja se održava već deset godina dolazi do izražaja tradicija, kultura, običaji i vera naroda ovog prostora. Ova manifestacija je takođe i takmičarskog karaktera koja je ujedno i prilika da žeteoci pokažu svoje znanje i umeće. Kosidba žita počinje žetelačkim doručkom koji sačinjavaju slanina, šunka, krompir, kompoti, štrudle i sve ono što se svakodnevno nalazi na domaćoj trpezi u svakoj vojvođanskoj kući. Celu kosidbu žita prate tradicionalna pesma i igra kuturno-umetničkih društava iz Srbobrana i okoline. Posle završene kosidbe sledi bogat bački ručak na žitnim otkosima uz blagoslov sveštenika.   Kasačke trke Na hipodromu konjičkog kluba "Vranac" iz Srbobrana organizuju se kasačke trke. Ovom višednevnom programu prisustvuje preko 5000 posetilaca iz zemlje i inostranstva. Festival pevačkih grupa Vojvodine - Manifestacija koja se održava u mesecu julu. U želji da se očuva naše bogato narodno stvaralaštvo ovaj festival je samo jedan u nizu muzičkih svečanosti koje verodostojno prikazuju kulturu ovog kraja. Manifestacija je internacionalnog karaktera i na njoj učestvuje oko 20 pevačkih grupa u narodnim nošnjama, koje se nadmeću u izvornom pevanju, bez muzičke pratnje.     A V G U S T Ciganske vatre Manifestacija koja se svakog avgusta održava već deset godina, posvećena je afirmaciji kulture romskog naroda. Etnička je specifičnost da se muzik izuzetno neguje, a ljubav i talenat za muziku jedna je od najvažnijih genetskih karakteristika ove populacije. Svake godine se na ovoj manifestaciji okupi preko 2000 ljudi, poštovalaca romske muzike i kulture.   Srbobranska brazda Privredno-promotivna manifestacija koja se održava svakog avgusta meseca. Tradicionalna manifestacija koja okuplja veliki broj takmičara i gostiju iz cele Vojvodine. U proseku učestvuje oko 30 spretnih orača i predstavlja veliki izazov za vojvođanske paore.       S E P T E M B A R Memorijalni festival Lazara Paroškog - "Tančur" U znak sećanja na prvog učitelja plesa, Dom kulture Srbobran, organizuje ovaj festival. Lazar Paroški je formirao školu plesa u Srbobranu i istu vodio punih 40 godina. Festival obuhvata klasični ples i folklorne igre u kojem učestvuju afirmisane plesne škole i folklorni ansabli iz cele Srbije.   Dani kulturne tradicije Ova manifestacija ima višestruki značaj za srbobransku opštinu. Sa svojim programom čuva kulturnu baštinu opštine Srbobran i to starosedelaca i svih nacionalnih manjina koji žive na ovom prostoru, učeći istovremeno omladinu kako živeti zajedno. Kroz ovu manifestaciju razvija se i kulturni turizam varoši.       O K T O B A R Zonska smotra likovnog stvaralaštva amatera Za opštine Bač, Bačka Palanka, Bački Petrovac, Beočin, Vrbas, Žabalj, Novi Sad, Temerin i Srbobran.           N O V E M B A R Lenkin prsten U želji da se podstakne književno stvaralaštvo u oblasti ljubavne poezije, a u znak sećanja na devojku Lenku Dunđerski, koja je bila inspiracija za najlepšu ljubavnu pesmu napisanu na srpskom jeziku „ Santa Maria della Salute“, Dom kulture i Opština Srbobran svake godine dodeljuje književnu nagradu „Lenkin prsten“. Prvi „Lenkin prsten“ dodeljen je književniku Matiji Bećkoviću.     D E C E M B A R Dečji festival vojvođanske pesme Dečji festival vojvođanske pesme je prvi put organizovan 2005. godine. Takmičarskim karakterom mladom naraštaju daje usmerenje ka očuvanju tradicionalne pesme svih naroda i narodnosti koji žive u Vojvodini. Učesnici su učenici osnovnih škola iz srbobranske opštine i okoline.� Details...

Korisni linkovi